Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

GRADIVOM KOJE UČE POSVE ZADOVOLJNO TEK 1 POSTO HRVATSKIH GIMNAZIJALACA

Samo jedan posto gimnazijalaca u potpunosti je zadovoljno sadržajem gradiva koje uče u školi, svaki četvrti tvrdi da je uglavnom zadovoljan, dok je ukupno njih 40 posto nezadovoljno. Unatoč upisnim navalama u gimnazije, učenici su u njima manje zadovoljni nego u strukovnim školama, u kojima je 25 posto nezadovoljnika. Regionalno gledajući, najzadovoljniji školom su učenici sjeverozapadne Hrvatske, a najmanje su zadovoljni oni u Dalmaciji.

/jutarnji.hr/

Dok je svaki drugi učenik u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uglavnom ili u potpunosti zadovoljan sadržajem poučavanja, u Dalmaciji je to otprilike svaki treći. Nezadovoljnika u prvom slučaju je 18 posto, a u drugom (Dalmacija) 30 posto. Paralelno, 40 posto učenika u Dalmaciji nije zadovoljno uvjetima i opremljenošću svojih škola, dok istu tvrdnju daje samo šest posto učenika sjeverozapadne Hrvatske. Što se zagrebačkih srednjoškolaca tiče, bliži su stavu dalmatinskih kolega pa ih je 45 posto zadovoljno opremljenošću škola, a 30 posto nezadovoljno.

"Zadovoljstvo obrazovanjem učenika srednjih škola RH" naziv je istraživanja koje su znanstvenici Instituta za društvena istraživanja, u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, proveli na uzorku od 13.301 učenika u svim regijama Hrvatske. Rezultati pokazuju da su srednjoškolci najzadovoljniji razredom, potom ozračjem u školi i nastavnicima, a nezadovoljstvo pokazuju uvjetima rada, opremom i, najviše, onime što uče: samo 3,4 posto gimnazijalaca i strukovnjaka (četverogodišnje i petogodišnje srednje škole) odgovara da je u potpunosti zadovoljno sadržajem poučavanja.

Najmanje zadovoljnih u tom je segmentu u općim i jezičnim gimnazijama, dok su najzadovoljniji u zdravstvenim programima. Osim njih, viši stupanj zadovoljstva pokazuju učenici upisani u programe elektrotehnike i računarstva, nešto manje ekonomije i strojarstva te ugostiteljstva i turizma.

- Posebno su znakoviti rezultati koji ukazuju na to da su učenici gimnazijskih programa nezadovoljniji sadržajima koji se uče u školi od kolega iz strukovnih škola. Kvalitativni dio istraživanja ukazuje da na nisku razinu zadovoljstva utječu dva čimbenika: izrazito velik broj predmeta i opseg sadržaja te, posebice, nepostojanje izbornosti u gimnazijskom obrazovanju - objašnjava Zrinka Ristić-Dedić s Instituta za društvena istraživanja.

Ipak, najveće razlike u školstvu pokazuju se rezultatom o zadovoljstvu učenika opremljenošću škola. Tu je sjeverozapadna Hrvatska daleko ispred Dalmacije jer njezini učenici u 80 posto slučajeva iskazuju zadovoljstvo, za razliku od učenika Dalmacije s 30 posto.

- Ovaj nalaz trebao bi zabrinuti one koji utječu na obrazovnu politiku jer ukazuje na nejednakost obrazovanja u različitim dijelovima zemlje, što ima posljedice za obrazovne i životne ishode i jednakost šansi učenika iz različitih hrvatskih regija. One sredine koje na strateški način i intenzivnije ulažu u obrazovanje imaju zadovoljnije učenike. Premda vlast ima obvezu i odgovornost ujednačiti uvjete obrazovanja i podići kvalitetu u svakoj školi, već 29 godina to ne čini, što će imati značajne posljedice na nejednakost društvenog i ekonomskog razvoja. Posljedice toga mogu biti pogubne za Hrvatsku te daljnje zaostajanje manje razvijenih hrvatskih regija - upozorava Boris Jokić.

Napominje da je društveno važan rezultat i taj da su najzadovoljniji učenici iz strukovnih područja zdravstvo, elektrotehnika i računarstvo te iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija.

- Ovi učenici u kvalitativnom dijelu istraživanja svoje programe vide kao trenutačno tražene na tržištu rada te potencijalno konkurentne i u međunarodnom okruženju. Bez jasne politike prema mladima i osiguravanju okruženja za ostvarenje osobnih aspiracija u Hrvatskoj, moguće je predvidjeti daljnji trend odlaska mladih i sposobnih u druge zemlje - kaže Jokić. 

 

ANKETA
Koliko entuzijazma imate glede "Škole za život"?
Vrlo sam optimističan/na i želim se što prije uključiti!
Gledam svoja posla!
Uključit ću se, ali nisam entuzijastičan/na.
U vrijeme Jokića bio/la sam stvarno pun entuzijazma!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
VIDEO