Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

RAT ZBOG ISPRIČNICA

Mi smo našoj dragoj ministrici uputili pismo kako bismo je upoznali, ako to ne zna, da smo pitanje ispričnica riješili prije tri godine. I da ona sada stvari vraća na početak. To je korak unazad i upozoravamo da nećemo pristati da se problemi školstva rješavaju preko ordinacija obiteljske medicine. Napisali smo ministrici da bi se oni u prosvjeti trebali zapitati zašto im djeca izostaju iz škole. Probleme školstva ne možemo rješavati u liječničkim ordinacijama.

Ovim je riječima predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo dala do znanja ministrici obrazovanja Blaženki Divjak da liječnici obiteljske medicine neće olako prijeći preko ideje da se roditeljima ograniči mogućnost opravdavanja kraćih izostanaka djece iz škola jer to automatski znači vraćanje učenika u ordinacije, punjenje čekaonica i više administrativnog posla obiteljskim liječnicima.

U tjednu za nama ministrica je najavila novu izmjenu pravilnika koji propisuje kako se opravdavaju učenički izostanci (Pravilnik o pedagoškim mjerama). Zbog izmjena pravilnika u 2016., od siječnja 2017. roditelji mogu neograničen broj puta učenicima opravdavati izostanke u trajanju do tri dana. Rezultat toga, shvatila je ministrica, porast je broja izostanaka iz škola za 20-ak posto, na što su školski ravnatelji upozoravali u startu.

- Ideja je da ubuduće roditelji mogu opravdati djecu samo za nekoliko dana u polugodištu - rekla je Divjak i mahom dobila potporu ravnatelja škola, ali ne i obiteljskih liječnika.

Gubitak autoriteta

Priča o ispričnicama vraća se, dakle, tri godine unazad, kada su nastavnici i liječnici o ovoj temi također zastupali različita stajališta: u školama su protiv toga da roditelj može neograničen broj puta opravdavati izostanak učenika jer je ta mogućnost dovela do onoga na što su prije tri godine upozoravali - rapidan porast broja opravdanih izostanaka. S druge strane, ravnateljima i nastavnicima ispričnice su postale sinonim za još veći gubitak autoriteta: u određenim slučajevima pouzdano znaju da dijete nije bolesno, nego svjesno izostaje iz drugog razloga, koji roditelj potom opravdava.

Događali su im se tako slučajevi da učenik u sprezi s roditeljima tri dana izostane iz škole, potom jedan dan dođe na nastavu, pa mu roditelj ponovo tri dana opravda i tako dalje.

Prema podacima Ministarstva znanosti, u prošloj školskoj godini učenici su nakupili više od 30 milijuna izostanaka. Svaki srednjoškolac izostao je s nastave 93 školska sata, a osnovac 54. U školskoj godini 2015./2016. učenik osnovne škole u prosjeku je izostao 47, a učenik srednje 84 sata. Paralelno je u razmaku od pet godina prepolovljen broj neopravdanih sati: dok je 2013./2014. svaki učenik imao prosječno 3,19 neopravdanih sati, u školskoj godini 2018./2019. neopravdanih je po učeniku 1,63. Samim time smanjen je i broj pedagoških mjera koje učenici dobivaju na temelju neopravdanih izostanaka.

- Broj opravdanih izostanaka definitivno se povećao nakon izmjena pravilnika. Zovemo ih ciljani izostanci. Mi smo škola s dobrim učenicima kojima je najvažnija i dobra ocjena. Kada nisu spremni za ispit, učenici izostanak potkrijepe roditeljskom ispričnicom. Iako je dobar dio učenika i roditelja tu mogućnost koristio umjereno, u pojedinim slučajevima su djeca bez kroničnih bolesti i dijagnoza sakupljala velik broj izostanaka, između 200 i 300 školskih sati, naravno, opravdanih od roditelja. Problem je što se pogubila granica između toga što je opravdani izostanak, a što nije. Roditelji misle da je, ako kažu bilo što, to dovoljno da škola opravda. Dakle, više nije opravdano kada je dijete bolesno, nego je opravdano sve - objašnjava Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije u Zagrebu.

Od ravnatelja osnovnih i srednjih škola prikupili smo nekoliko primjera roditeljskih opravdanja:

Mama javlja da dijete neće doći na nastavu jer je zaspalo.

Mama piše učiteljici u SMS poruci: “Vitu danas boli tibica”.

Majka zove učiteljicu u večernjim satima kako bi joj objasnila da dijete nije dovela na nastavu jer je jutros padala kiša.

Nakon povratka učenika sa školske ekskurzije, roditelji javljaju da će mladić izostati s nastave do kraja tjedna kako bi se odmorio od izleta.

Nakon trodnevnog izostanka učenika majka javlja razrednici jedan razlog izostanka, za dva dana stiže očeva ispričnica s drugim razlogom izostanka. U pitanju su dvije vrste viroze jer se roditelji očito nisu uspjeli sinkronizirati.

- Postoji milijun i jedan način i razlog da roditelji ispričaju djeci izostanke. Ispričavaju sve i svašta i to nije u redu. Na neki način roditelji nesvjesno uzimaju djeci pravo na školovanje. Mislim da je to pretjerano. Roditelji moraju biti odgovorni za školovanje svoje djece u svim segmentima - kaže Katica Sesjak, ravnateljica Osnovne škole Sesvete, koja pozdravlja ministričinu najavu izmjene pravilnika u smjeru ograničavanja broja roditeljskih ispričnica.

- Definitivno bih ograničila njihov broj. Dijete ne ide u školu kad je bolesno, a ne kada mu se ne ide - zaključuje ravnateljica.

Rješenje za ravnatelje škola bilo bi jasno propisivanje što roditelj može opravdati, a što ne, te ograničiti broj takvih mogućnosti na jednom do maksimalno dvaput u polugodištu. Podsjećaju kako nismo jedina država suočena s velikim brojem izostanaka iz škola, no druge se države ovim problemom bave na ozbiljan način, a ne manevriraju rješenjima od ministra do ministra kao u našem slučaju. Pritom, koliko god je cilj približiti roditelje školi i stvarati partnerstvo u obrazovanju učenika, roditelji vani nerijetko imaju vrlo jasne okvire, pa i sankcije koje im školstvo nameće. Jedan od primjera jest novčani penal za kašnjenje djeteta na početak nastave.

U Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine prisjećaju se pobune liječnika 2016., kada su krenuli u akciju protiv ispisivanja ispričnica po koje im učenici i roditelji dolaze bez pravoga razloga - bolesti. Tada je Ministarstvo obrazovanja oformilo radnu skupinu za izmjene pravilnika, u kojoj su bili i liječnici.

- Tada smo, očito, bili dovoljno argumentirani da se uvaže naše primjedbe, počevši od nepotrebne administracije liječnicima, nepotrebnog dolaženja djece i roditelja u naše ordinacije i stvaranje gužvi zbog stanja poput prehlade i virozice. Uvijek je bila preporuka da se u slučaju viroza ostaje kući dva do tri dana, bez potrebe odlaska k liječniku. Uostalom, kad roditelji dolaze k nama po ispričnice, gube i vlastito vrijeme. Ministarstvo obrazovanja je prije tri godine pokazalo razumijevanje za naše argumente, no sada se opet vraćamo u istu priču - objašnjava Vikica Krolo iz KoHOM-a.

Liječnici se pribojavaju da bi povratkom roditelja u čekaonice zbog ispričnica došlo do ponavljanja apsurdnih situacija kakve su doživljavali do prije tri godine. Primjerice, dijete je izostalo s nastave zbog sportskog natjecanja, a roditelji bi dolazili po ispričnicu k liječniku.

- A dijete nije bolesno, dapače, zdravo je, usto aktivni sportaš. U nizu slučajeva dijete bi se, navodno, razboljelo, liječnik ga ne bi niti vidio, a roditelj je krajem mjeseca dolazio po ispričnicu. Posljednjih godina toga nema i ne vidimo razlog da se vraćamo na staro. Neka roditelji preuzmu odgovornost za svoje dijete i opravdavaju mu izostanke. U suprotnom mi postajemo prepisivači njihovih želja, pa po toj logici možemo davati bjanko-ispričnice, pa neka ih sami ispunjavaju - kaže Krolo, uvjerena da su uzroci problema s izostancima zapravo negdje drugdje i da se treba pitati zašto, zapravo, djeca nisu zadovoljna školom, zašto često izostaju i zašto ih roditelji u tome podupiru.

Impulzivni potezi politike

Odgovor na ova pitanja nudi Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja.

- Impulzivni potezi politike koji nisu zasnovani na znanstvenim spoznajama ne mogu i nikada neće dokinuti negativna ponašanja u obrazovanju poput izostajanja iz škole. Hrvatski političari izrazito su kratkovidni u svojem shvaćanju da izmjenom članka u pravilniku može doći do promjene u ponašanju učenika i njihovih roditelja. Ono što treba napraviti i što je već više od deset godina na stolu Ministarstva, jest novi pristup određivanju pedagoških mjera u obrazovanju, a koji se tiče pravodobnog nagrađivanja i kažnjavanja učeničkog ponašanja. Naše znanstvene spoznaje ukazuju na to da su osnovni razlozi za izostajanje u školi dvostruki - s jedne strane, izostaju učenici koji imaju određene poteškoće u učenju i ponašanju, a s druge, riječ je o strateškom postavljanju učenika i roditelja ponajviše zbog neprimjerenih i zastarjelih obrazaca vrednovanja i ocjenjivanja - kaže Jokić.

Hrvatska je škola, nastavlja, nenormalno usmjerena na uspjeh u svemu: robuje se općem prosjeku, što izaziva stresne situacije. U cjelovitoj kurikularnoj reformi predviđen je potpuno nov način ocjenjivanja i vrednovanja koji je Ministarstvo odbacilo, jednako kao i rješenja vezana uz učenike s poteškoćama. Ta su rješenja, uvjeren je Jokić, mogla pozitivno utjecati na pojavu izostajanja. - Međutim, u Hrvatskoj političarke i političari ne vide dalje od svojeg mandata, pa sve što zahtjeva dugoročan i strukturiran rad završava u košu za smeće. Oni smatraju da se složen problem izostajanja rješava člankom u pravilniku; za njih je reforma školstva tablet u rukama učenika. Takvo razmišljanje neće riješiti negativne pojave u hrvatskom školstvu niti unaprijediti naše obrazovanje u nadolazećim godinama - smatra.

Na upit što konkretno i kada planiraju s izmjenama pravilnika o pedagoškim mjerama, u Ministarstvu obrazovanja odgovaraju kako je intencija da se ide prema ograničavanju, ali ne i potpunom ukidanju roditeljskih ispričnica.

- Nije nam cilj da učenik za svaku prehladu odlazi k liječniku - izjavio je jučer Marko Košiček, glavni savjetnik ministrice obrazovanja.

S obzirom na interes javnosti, najavljuju široku javnu raspravu o pravilniku. Ne navode kada. Što znači da u novoj školskoj godini, barem u njezinu prvom polugodištu, stvari s ispričnicama ostaju jednake kao i dosad - roditelji mogu neograničen broj puta opravdavati izostanke do tri dana.

Do sljedeće izmjene članka.  /jutarnji.hr/

 

 

 

ANKETA
Za koju ste opciju školskih praznika?
Neka ostanu kakvi su bili i do sada!
Treba ih biti kao i do sada, ali u više dijelova!
Nastavnu godinu treba produžiti!
Nastavnu godinu treba skratiti!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO