Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Plaće u RH - je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? - 23. rujna 2019.

Na okruglom stolu o plaćama u RH govorio je vodeći europski i slovenski sindikalist Branimir Štrukelj. U panel raspravi sudjelovali su čelnici sindikata srednjih škola te znanosti i visokog obrazovanja Branimir Mihalinec i Igor Radeka, kao i analitičari Željko Lovrinčević i Dragan Bagić.

Pogledajte snimku okruglog stola.


Hrvatski javni sektor zaostaje u rastu plaća ne samo za razvijenijim europskim zemljama nego i za usporedivim zemljama, a hrvatska vlast izbjegava razgovore o njihovim povećanjem, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu sindikata znanosti i visokog obrazovanja koji je najavio da će ustrajati na povećanju plaća.

Ključne okolnosti su uvođenje eura koji će ograničiti rast i startne pozicije pregovarača u kojima vlada nastoji zanemariti relativno povoljnu činjenicu gospodarskog rasta od oko tri posto i opredjeljuje za poreznu reformu koja je naklonjena kapitalu a ne standardu građana, rečeno je u ponedjeljak u Zagrebu na okruglom stolu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) na temu "Plaće u RH - Je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast?"

Morat ćemo ići u sukob s Vladom

Kad Vlada nema politiku plaća i kad se proces odvija u posvemašnjoj improvizaciji, te kada su plaće u javnom sektoru niže za 18 posto od privatnog sektora, mi ćemo morati ići u sukob s Vladom da bi poboljšali položaj svojih članova, ali ti sukobi nemaju veze s ozbiljnim poslom i pravednim rješenjem, kazao je predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka, čiji je sindikat uz Maticu hrvatskih sindikata i Ideje.hr organizator okruglog stola.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta iz Zagreba kazao je okvir za razgovore čine hrvatske pripreme za uvođenje eura i pritisci banaka ka relaksiranju fiskalne discipline, što će pratiti smanjenje rasta i očito usporavanje ekonomije.

Vlada poreznom reformom oslobađa kapital i smanjuje mogućnosti za povećanje standarda javnom sektoru, kazao je Lovrinčević i nazvao to lošom politikom. Hrvatska mora uvoditi porez na potrošnju i na imovinu, a ne na porez na rad jer je to dugoročno loša situacija, ocijenio je.

Sociolog sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dragan Bagić kazao je da okvir za pregovore čini nepovoljna percepcija javnog sektora u kojoj se on izjednačava s pukim troškom na račun privatnog sektora. Zapravo, kad bi se uspoređivala kvalitetna radna mjesta u javnom i u privatnom sektoru, kojeg čini tridesetak različitih područja, vidjelo bi se da je potonji u puno boljem položaju. On je napomeno da s time ne treba brkati činjenica da je hrvatsko društvo društvo privilegija, a ne društvo sposobnosti.

Također, moguće pregovore opterećuje pitanje rasta plaća, što je u Hrvatskoj tabu, čak i kad bi povećanje slijedilo stopu godišnju inflacije koje bi omogućilo da plaće realno ostanu na istoj razini, kazao je Bagić.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec rekao je da je sistem plaća ozbiljno narušen 2000-ih, te da je u međuvremenu poduzeto najmanje 50 promjena koje su dovele do kaosa.

On je napomenuo da je potrebno promijeniti koeficijent kako bi se obrazovanje izjednačilo s drugim javnim službama. Kazao je da je ministrica Blaženka Divjak stala iza stava sindikata, te da se očekuje pregovor s Vladom. Ako ne uspijemo, idemo u štrajk, kazao je Mihalinec.  

Predsjednik Konfederacije sindikata javnog sektora Slovenije i potpredsjednik Europskog povjerenstva sindikata obrazovanja Branimir Štrukelj ocijenio je da je u Sloveniji odnos vlade prema sindikatima postao pozitivniji otkad je u vladi stranka Levice. Također, kazao je da se neoliberalna politika nalazi u defenzivi i da se na javne službe poput školstva i zdravstva više ne gleda kao na parazite nego se u javnom diskursu gledaju kao službe od kojih ima koristi.

Došlo do preokreta da nismo samo potrošnja, što je za nas bio kulturni šok, kazao je Štrukelj.

On je izrazio nadu da će u Sloveniji nastaviti rasterećivati porezi na rad i opterećivati kapital, ali je, kaže, za sada ostalo sve na riječima.

Ipak, da se stvari miču naprijed dokaz je najava povećanja poreza na dobit s 19 na 22 posto, koji u Francuskoj iznosi 30 posto, kazao je.

Pitanje političkog odabira i odgovornosti

Organizator citira podatke Eurostata prema kojima je godišnja neto plaća samca s prosječnom plaćom u Hrvatskoj prošle godine iznosila 9.067 eura, a primjerice, u susjednoj Austriji 31.663 eura, Sloveniji 13.000 eura, dok su manje plaće bile od 8.500 do 9.000 eura bile u Latviji, Litvi i Mađarskoj, te znatno manje u Rumunjskoj i Bugarskoj u iznosima od 5.900 i 5.500 eura.

Plaće u javnim službama u Hrvatskoj zaostaju za rastom plaća u privredi. U nekim drugim posttranzicijskim zemljama, pod pritiskom odljeva ljudi iz nekih ključnih segmenata poput zdravstva i prosvjete, plaće u javnom sektoru rastu brže od plaća u privredi.

Trenutno veće plaće traže prosvjetari, liječnici i medicinari, a Vlada početak pregovora o osnovici za plaće svih zaposlenih u javnim službama odgađa još od svibnja. Kroz poreznu reformu Vlada nije htjela dodatno utjecati na opće povećanje plaća već je 2 milijarde kuna, kroz smanjenje PDV-a, pretočila u marže trgovaca i ugostitelja. Očigledno je procijenila da je to trenutno važnije, ocijenili su organizatori.

Europska je komisija u srpnju podigla prognozu realnog rasta u RH s 2,6 na 3,1 posto. U RH trenutno postoje pozitivne ekonomske okolnosti koje se mogu iskoristiti za povećanje plaća. Međutim, hoće li doći do rasta plaća ili daljnjeg osujećivanja rasta plaća, pitanje je političkog odabira, a onda kasnije i odgovornosti za takav odabir, ističu organizatori.

/hina/

 

IZ NAJAVE OKRUGLOG STOLA

/ideje.hr/

Plaće u usporedivim zemljama rastu brže, iseljavanje se iz Hrvatske nastavlja i postavlja se pitanje kakva će biti demografska slika za desetak godina. Plaće tu igraju jednu od ključnih uloga. Vlada RH generira suficit proračuna, ali  ne potiče rast plaća, već ga suzbija: porezno ne rasterećuje rad, a subvencionira ugostitelje i trgovce. Koje su mogućnosti i ograničenja rasta plaća u zemlji, što će biti s plaćama zaposlenih u javnim službama, što za plaće građana znači ulazak u eurozonu i što Hrvatska može naučiti od Slovenije? O tim će se temama raspravljati u ponedjeljak, 23. rujna s početkom u 12 sati, u prostorijama Sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a, u organizaciji Sindikata znanosti, Matice hrvatskih sindikata, a što će medijski pratiti Ideje.hr.

Uvodničar će biti g. Branimir Štrukelj, potpredsjednik ETUCE-a (European Trade Union Committee for Education) koja udružuje više od 11 milijuna učitelja i nastavnika iz 48 europskih zemalja te bivši dugogodišnji član Izvršnog odbora najveće svjetske konfederacije Education International koja okuplja više od 30 milijuna članova diljem svijeta. Štrukelj je ujedno i glavni tajnik Sindikata odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture Slovenije te predsjednik Konfederacije sindikata javnog sektora Slovenije. Sukladno tome, posljednjih je deset godina vodio brojne pregovore o plaćama s vladama u Sloveniji te je bio jedan od ključnih aktera sindikalnog pokreta tijekom uvođenja eura u Sloveniji.

Pitanja o kojima će Štrukelj govoriti su:

  • Sustav plaća u Sloveniji – što je dobro, a što ne i što Hrvatska može naučiti od Slovenije?
  • Ugrožava li porast plaća u javnom sektoru održivost ekonomije?
  • Kakav je bio utjecaj Eu semestra i pristupanja eurozoni na plaće u Sloveniji?
  • Politika plaća na razini EU – jesu li prioriteti Komisije ohrabrujući za građane?

Panelisti u raspravi bit će:

  • prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja
  • Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske
  • dr. sc. Željko Lovrinčević, Ekonomski institut, Zagreb
  • izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Raspravu će moderirati Matija Kroflin, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja

Uvodno, podsjećamo na neka podatke o plaćama i kretanju plaća.

Tablica 1. Povećanje plaća u 2018. u odnosnu na 2008. u odabranim sektorima

Zdravstvo i socijalna skrb Obrazovanje Poslovni sektor
Bulgaria 104,5% Bulgaria 100,0% Bulgaria 114,3%
Slovakia 80,9% Slovakia 88,4% Latvia 61,7%
Estonia 56,1% Estonia 77,4% Slovakia 61,1%
Czechia 54,1% Lithuania 42,9% Estonia 57,6%
Lithuania 51,2% Czechia 39,1% Lithuania 48,8%
Latvia 48,9% Poland 37,0% Hungary 39,3%
Poland 24,2% Latvia 31,3% Slovenia 36,6%
Slovenia 20,8% Hungary 27,6% Czechia 35,3%
EU28 19,0% EU28 13,3% Poland 30,6%
Croatia 10,0% Croatia 10,8% EU28 24,7%
Hungary 0,0% Slovenia 5,8% Croatia 21,1%

Izvor: Eurostat

Podaci Eurostata pokazuju kako je godišnja neto plaća samca s prosječnom plaćom u RH prošle godine iznosila 9.067 eura. U Njemačkoj je ona iznosila 30.474 eura, u susjednoj Austriji 31.663 eura, Švedskoj 33.082 eura. Po stupnju razvoja, nama bližoj Estoniji plaća je bila 13.700 eura, u Sloveniji 13.000 eura. Veća nego u Hrvatskoj bila je i u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj, a nešto manja, od 8.500 do 9.000 eura bila je u Latviji, Litvi i Mađarskoj. Snažnije zaostaju jedino Rumunjska i Bugarska s plaćama od 5.900 i 5.500 eura.

Što se tiče dinamike kretanja bruto plaća (Tablica 1.), u Hrvatskoj su u poslovnom sektoru prošle godine one bile nominalno veće 21 posto nego 2008. godine; sve su posttranzicijske zemlje imale snažniji rast. Čak je i cijela EU koja uključuje zemlje s višestruko većim plaćama od Hrvatske u promatranom periodu ostvarila veći rast plaća.

Podaci pokazuju zašto plaće u RH trebaju biti važna tema i zašto trebaju rasti.

No, čini se kako Vlada RH vidi stvari drugačije. Povećala je kvote za zapošljavanje stranih radnika a porezno rasterećenje uvela kroz sustav poreza na dobit, dohodak, te u posljednje dvije godine i snažno proširila mogućnosti neoporezivih isplata. Time je pokušala direktno i indirektno utjecati na smanjenje cijene rada, odnosno olakšati poslodavcima da lakše podnose povećanje cijene rada, a do kojeg je došlo primarno zbog činjenice da su ostali bez radnika. Razlog vjerojatno nisu odlični uvjeti rada u RH. Građani su shvatili da su oni  i njihov rad u drugim zemljama EU puno cjenjeniji nego u Hrvatskoj.

Podaci sugeriraju kako je u suzbijanju rasta cijene rada Vlada RH uspješna jer je rast plaća u ovoj godini u nekim sektorima usporen, a u nekima potpuno zaustavljen. Kao ključni razlog nameću se neoporezive isplate koje statistika o plaćama ne lovi. Time je pomognuto poslodavcima, ali su oštećeni drugi: radnici jer su im uplaćeni manji doprinosi za mirovinsko i bit će im manje mirovine, proračuni lokalnih jedinica jer su smanjene uplate poreza na dohodak, a na dodatnom je gubitku i prenapregnuti zdravstveni sustav. Time gube i trenutni umirovljenici jer im na rast mirovina utječe i rast plaća.

Plaće u javnim službama u Hrvatskoj zaostaju za rastom plaća u privredi. U nekim drugim posttranzicijskim zemaljama, pod pritiskom odljeva ljudi iz nekih ključnih segmenata poput zdravstva i prosvjete, plaće u javnom sektoru rastu brže od plaća u privredi.

Trenutno veće plaće traže prosvjetari, liječnici i medicinari, a Vlada početak pregovora o osnovici za plaće svih zaposlenih u javnim službama odgađa još od svibnja. Kroz poreznu reformu Vlada nije htjela dodatno utjecati na opće povećanje plaća već je 2 mlrd kuna, kroz smanjenje PDV-a, pretočila u marže trgovaca i ugostitelja. Očigledno je procijenila da je to trenutno važnije. Treba vidjeti kakav će odnos imati prema svojim zaposlenicima i kakav će biti dogovor sa sindikatima javnih službi.

U prvom kvartalu gospodarstvo raste iznad 3 posto, prihodi od poreza u prvih 5 mjeseci ove godine povećani su za 2,5 mlrd kuna ili 8,5 posto. EK je u srpnju podigla prognozu realnog rasta u RH s 2,6 na 3,1 posto. U RH trenutno postoje pozitivne ekonomske okolnosti koje se mogu iskoristiti za povećanje plaća. Međutim, hoće li doći do rasta plaća ili daljnjeg osujećivanja rasta plaća, pitanje je političkog odabira, a onda kasnije i odgovornosti za takav odabir.

 

ANKETA
Za koju ste opciju školskih praznika?
Neka ostanu kakvi su bili i do sada!
Treba ih biti kao i do sada, ali u više dijelova!
Nastavnu godinu treba produžiti!
Nastavnu godinu treba skratiti!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO