Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Sustav obrazovanja u krizi funkcionira dobro, važno je da se to prepozna - 29. ožujka 2020.

Rad u sustavu obrazovanja puno je kompliciraniji u ovom kriznom razdoblju i traži značajno više vremena od uobičajene nastave – kako za učitelje, nastavnike i profesore tako i za učenike i studente – iako se ne vidi u javnosti, za razliku od uobičajenog rada obrazovnih ustanova.

U raspravi o posljedicama krize izazvane koronavirusom čule su se najave o rezanju plaća u javnom sektoru. Dolazi to od dijela poduzetničkog sloja, ali i od ministara u Vladi, primjerice gospodina Darka Horvata. Pri tome se neki ograđuju da se smanjenje plaća ne bi odnosilo na zdravstvene radnike, zbog njihovog iznimnog doprinosa društvu u ovoj situaciji, ali ne bi niti policiji i vojsci zbog istih razloga. Primjećujemo da nije spomenuto obrazovanje i znanost.

Postavlja se pitanje što je sa sustavom obrazovanja i znanosti koji ima najveći broj zaposlenih među svim državnim i javnim službama? Za razliku od zdravstva i civilne zaštite, policije i vojske, rad iz domova naših učitelja, nastavnika i profesora, na kojima se temelji on-line nastava, društvenoj javnosti nije vidljiv. Umjesto klasične nastave koja se održava u osnovnim i srednjim školama, na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama, ovaj rad u krizi koja nas je pogodila traži puno veći i bitno drugačiji angažman učitelja, nastavnika i profesora. Nije dovoljno pripremiti i oglasiti nastavni materijal na sustavima za učenje na daljinu. U novim okolnostima nastavne sadržaje treba kontinuirano prilagođavati učenicima i studentima kako bi razumjeli širi kontekst. Treba uvijek iznova stvarati problemske situacije u čijem će rješavanju učenici i studenti potvrđivati i produbljivati razumijevanje smisla i značaja nastavne građe koja se obrađuje. Zbog toga je razvijen interaktivni način komunikacije. Na taj se način individualizira pristup svakom pojedinom učeniku. U online okruženju uz virtualne učionice i virtualne zbornice stvorene su mnoge zatvorene grupe u kojima učitelji, nastavnici i profesori održavaju konzultacije, daju upute i pojašnjenja, pomažu svojim učenicima i studentima. I to ne samo unutar obrazovnih platformi koje su za to kreirane nego i na internetskim društvenim mrežama (Facebook, Instagram, YouTube i dr.), aplikacijama za komunikaciju preko pametnih telefona (poput Vibera i WhatsAppa) i dr. Nerijetko se komunicira i telefonom. Rad u sustavu obrazovanja puno je kompliciraniji u ovom kriznom razdoblju i traži značajno više vremena od uobičajene nastave – kako za učitelje, nastavnike i profesore tako i za učenike i studente – iako se ne vidi u javnosti, za razliku od uobičajenog rada obrazovnih ustanova.

Ne treba niti spominjati koliku bi štetu izazvao gubitak ove školske/akademske godine, kako za svakog našeg učenika, studenta i njihove obitelji, tako i za državu i društvo u cjelini. Srećom, bez obzira na izvanredne okolnosti u kojima se nalazimo, tom riziku nismo izloženi. Učitelji, nastavnici i profesori prilagodili su svoj rad novim okolnostima. Sustav obrazovanja u ovoj krizi funkcionira na dobar način, čime izazivamo interes ne samo u regiji, nego i među mnogim zemljama Europske unije.

U sustavu znanosti angažman znanstvenika i sveučilišnih profesora na znanstveno-istraživačkim, europskim strukturnim i drugim projektima kontinuirano se nastavio i u ovom kriznom razdoblju. Koliko je rad u znanosti društveno koristan, potvrdile su najave iz Stožera civilne zaštite da će dodatno angažirati domaće znanstvenike na rješavanju ove krize, a i u petak je potpredsjednik Vlade gospodin Davor Božinović na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća istaknuo presudnu ulogu znanosti u ovom vremenu. Kažemo dodatno stoga što su oni već značajno prisutni u rješavanju krize kroz epidemiologe, infektologe i druge zdravstvene specijaliste koji su u isto vrijeme znanstvenici i sveučilišni profesori – poput infektologinje i kliničke imunologinje prof. dr. sc. Alemke Markotić.

To što je rad u sustavu obrazovanja i znanosti manje vidljiv ne znači da je manje značajan. Dapače, taj novi, puno intenzivniji način rada od uobičajenoga rezultat je prije svega velikoga angažmana učitelja, nastavnika, profesora i znanstvenika temeljenog na predanom i kreativnom radu koji je u ovoj krizi potvrđen na najbolji mogući način. Značajno je to za društvo i gospodarstvo, kao i za način izlaska iz krize u kojoj se nalazimo. Znaju to naši učenici i studenti, njihovi roditelji i obitelji. Očekujemo da to prepozna i šira javnost, a osobito odgovorni u Vladi Republike Hrvatske.

U Zagrebu, 29. ožujka 2020. godine

prof. dr. sc. Igor Radeka,
predsjednik Velikog vijeća

Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja


ANKETA
Nastava bi se od jeseni trebala odvijati...
sa učenicima u učionicama
sa učenicima dijelom u školi, dijelom online
sa učenicima isključivo online


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO