Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

OTVORENO PISMO MATICE HRVATSKIH SINDIKATA PREDSJEDNIKU REPUBLIKE - 10. prosinca 2012.

OTVORENO PISMO MATICE HRVATSKIH SINDIKATA PREDSJEDNIKU REPUBLIKE 

Zagreb, 9. prosinca 2012.

Poštovani predsjedniče!

                Vlada RH prihvatila je Nacrt prijedloga zakona o uskrati pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama i uputit će ga u Sabor RH na usvajanje. Zakonom se poništavaju odredbe kolektivnih ugovora što je bez presedana u novijoj hrvatskoj povijesti.

Time se ovim Zakonom ruši jedno od najvažnijih načela civiliziranih društava, poznato još iz rimskog prava: ugovori se moraju poštovati (pacta sunt servanda).

Time se ovim Zakonom ruši sustav, i ovako slabašnih, kolektivnih radnih odnosa u zemlji, jer se  kolektivno pregovaranje pretvara u besmisleni napor sindikata i poslodavaca. Tko će uopće pregovarati ako vlast već sutra može poništiti odredbe danas sklopljenog ugovora. Kolektivni ugovor tako gubi sadržaj pravne obaveznosti ugovorenih prava. Time ga vlast pretvara u dogovor a ne ugovor, što je negacija svih bitnih odrednica samog pojma. To stvara ozbiljnu pravnu nesigurnost čime se potkopava društvena stabilnost zemlje.

 Ovakvim postupcima vlasti onemogućuje se i pravo na štrajk za prava koja zakon poništava jer štrajk protiv zakona nije zakonit. U ovom slučaju radi se o pravima koja su uvijek i svagdje materija kolektivnih ugovora. Time pravo na štrajk postaje formalno pravo s kojim radnici ne mogu postići ništa jer ono što postignu već se sutra može derogirati zakonom.

Ovim Zakonom oduzima se i smisao pravu i slobodi građana na sindikalno organiziranje, jer rezultat napora sindikata da legalnim sredstvima pritiska utječe na uvjete rada i života radnika vlast može poništiti. Čemu onda sindikati ako im se oduzima bitni pravno-ekonomski sadržaj njihovog djelovanja - mogućnost pritiska na cijenu rada?

Konvencije Međunarodne organizacije rada priječe takvo postupanje izvršne i zakonodavne vlasti. Njihova je svrha zaštititi slabije u društvenoj i političkoj areni. Međutim, ovim Zakonom grubo se krše temeljne konvencije broj. 87 i 98., koje ulaze u domenu ljudskih prava (pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na organiziranje, akcijsko i institucijsko) a koje su sastavni dio domaćeg pravnog poretka. Odstupanje od ovih konvencija moguće je samo u teškim izvanrednim okolnostima, kao što su rat, elementarne nepogode i drastična pogoršanja gospodarskih okolnosti koja se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogla predvidjeti.

Derogacija Zakonom, suprotno ovim konvencijama teška je mjera neprimjerena težini postojećih okolnosti i provedena mimo procedura koju Međunarodna organizacija rada zahtijeva. Zakon je donesen kao supstitut neodržanih pregovora sa sindikatima, jer je vlast zaspala i propustila u datom roku sjesti sa sindikatima na čije se ugovore odredbe Zakona odnose. Zbog propusta izvršne vlasti olako i krajnje neodgovorno zadire se u temeljna načela demokratskog poretka.

Radi se de facto o nasilju države nad svojim građanima jer se na silu otimaju jednom ugovorena i dogovorena prava, a slabija strana nakon takve mjere nema mogućnost zaštite svojih prava niti na sudu niti u štrajku. Također, ovim Zakon izrijekom se poništava temeljno načelo radnog prava o primjeni povoljnijeg prava „in favorem laboratoris“.

Sigurni smo da Vam je kao pravniku potpuno jasna težina ove mjere. Sigurni smo da imate punu svijet o beskrupuloznosti ovoga postupka u rušenju niza principa i standarda na temelju kojih funkcioniraju sustavi zapadne demokracije i civiliziranog svijeta.

Takav postupak suspendira demokraciju u dijelu socijalnog života. Sindikati bez kolektivnog pregovaranja nisu subjekt demokratskog poretka, i postaju tek paravan za politiku i odluke izvršne vlasti, što smo na ovim prostorima imali prilike iskusiti 45 godina za vrijeme komunističkog totalitarnog poretka. U totalitarizmu vlade kontroliraju sindikate, u demokraciji sindikati korigiraju vlade. Ovo je pokušaj da se ta korektivna uloga sindikata poništi i oni pretvore u prirepak svakoj vlasti. Radi se o agresiji na samu srž socijalne demokracije i narav demokratske vladavine u RH.

Umjesto „historijskih interesa radničke klase“, što je bio razlog za suspenziju sindikata u totalitarizmu, kada kolektivnog pregovaranja nije bilo niti je smjelo biti, sada se kao razlog za rušenje temeljnih vrijednosti demokratskog poretka navode razlozi financijske konsolidacije i rasterećenje gospodarstva.

Kao predsjedniku svih građana Hrvatske, skrećemo Vam pozornost da temeljne vrijednosti jednoga društva nikada i nigdje ne smiju biti podložne trivijalnosti trenutnih i privremenih financijskih okolnosti. Društva koja ne čuvaju svoja načela pretvaraju se u kaotična društva bez identiteta i perspektive.   

Budući se ovim Zakonom dovode u pitanje ustavne odredbe o pravu na kolektivno pregovaranje i pravu na sindikalno organiziranje, očekujemo da ćete, kao predsjednik svih građana Hrvatske, prepoznati esencijalnu važnost ovoga problema i iskoristiti svoju ustavnu mogućnost da prilikom potpisivanja Zakona odmah isti pošaljete Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti, sukladno Vašim mogućnostima iz čl. 89. Ustava RH. 

Smatramo to i Vašom dužnošću spram svih građana ove zemlje, neovisno o političkom opredjeljenju, neovisno o članstvu u sindikatu, neovisno o svjetonazoru... jer se radi o ljudskom pravu građana na sindikalno organiziranje koje svaki građanin može i ne mora konzumirati, ali čije se djelovanje odnosi izravno ili neizravno na sve građane RH, što uostalom predviđa i Ustav u člancima 57., 60., i 61.

Molimo Vas, također, da zbog krucijalne važnosti ovog pitanja hitno sazovete sjednicu Vijeća za socijalnu pravdu.     

Za Maticu hrvatskih sindikata

Predsjednik Vilim Ribić

P.S. Vaša je intervencija prijeko potrebna jer bi Ustavni sud tome pitanju pristupio hitnije ako dolazi s Vaše adrese, nego li s naše. Poučeni iskustvom, Ustavni sud će na našu pritužbu, odluku donijeti kada to bude kasno i kada će Zakon već biti nepovratno konzumiran.    

_____

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE RH

Zagreb, 7. prosinca 2012. – Sindikalne središnjice - SSSH, MHS, HUS i URSH uputile su predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću otvoreno pismo povodom Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, koje prenosimo u cijelosti:

S obzirom na nepostojanje socijalnog dijaloga, čini se da jedinu komunikaciju s Vladom RH i Vama osobno možemo ostvariti putem medija, pa Vam se tako i obraćamo.

Tražimo da Vlada RH odustane od namjere da zakonodavnim nasiljem potire institute kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga. Stoga tražimo  da u saborsku proceduru  ne uputi  Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama  čiji je Nacrt prijedloga utvrdila na jučerašnjoj sjednici, iz sljedećih razloga:                                

Prvo, namjeru o usvajanju ovoga Zakona Vlada RH  je, temeljem Zakona o radu i Sporazuma o osnivanju GSV-a,  bila dužna prethodno staviti na dnevni red sjednice  GSV-a (a prije toga i na njegova stručna radna tijela).

Drugo, Zakon je direktan udar na slobodu kolektivnog pregovaranja i suspendira materijalna prava radnika u važećim kolektivnim ugovorima. Ako je zakonom moguće suspendirati sklopljeni kolektivni ugovor onda više ne postoji niti jedan razlog za sklapanje novih, te bi to bila konačna destrukcija sustava kolektivnog pregovaranja. 

Treće, time je Zakon udar na demokraciju u dijelu socijalnog života, jer se volja građana, kao radnika, na sindikalno organiziranje, a time i pravo na borbu za svoja prava, poništava dekretom.

Četvrto,  ovo je već treći zakon kojim Vlada mijenja Zakon o radu,  ovaj put suspenzijom odredbe članka 7. stavka 3. odnosno, prevedeno na radnicima razumljivi jezik, za radnike u javnim službama ukida pravilo primjene najpovoljnijeg prava!

Peto,   ustavnu osnovu za Zakon Vlada nalazi u odredbi članka 2.  stavka 4., a u vezi s člankom 55. Ustava Republike Hrvatske (!?) (NN broj  85/2010 - pročišćeni tekst), a ustavnu osnovu protiv Zakona mi nalazimo u odredbama članaka 3., 5., 16. i 56!

Šesto, sve prethodno rečeno vodi daljnjoj pravnoj nesigurnosti i zasigurno nije poticaj investiranju u Hrvatsku!

Sedmo, ako Vlada ne zaustavi Zakon, on će se pridružiti onima koje već osporavamo na domaćim, europskim i međunarodnim institucijama, tijelima i organizacijama. Podsjećamo da je plaćanje troškova po izgubljenim parnicama prethodne vlade koštalo puno više nego poštivanje potpisanih kolektivnih ugovora, za što značajne „zasluge“ pripadaju i koalicijskoj Vladi  2000.-2003.!

Osmo, ovakva odluka izravno je suprotna temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada 98. i 87. koje pripadaju konvencijama iz korpusa ljudskih prava, čime RH dovodi sebe u pitanje kao civilizirana zemlja europskoga socijalnog kruga.

I konačno, već je svima jasno da Vladi za krpanje rupa u Proračunu ponestaje vremena, ali to je njen propust: potrošila ga je smišljajući načine kako da „zaskoči“ sindikate (izmjena ZOR-a u dijelu produžene primjene kolektivnih ugovora i to drugim zakonom, poticanje podjela na sindikalnoj sceni i usvajanje destruktivnog tzv. Zakona o reprezentativnosti.., upućivanje poruka sindikatima iz raznih dijelova svijeta u cilju pridobivanja hrvatske javnosti…) samo nije učinila ono što je trebala: nije  odmah sjela sa sindikatima za pregovarački stol i otvorila karte. Na ovakvo se „nasilje“ uzvraća „nasiljem“! Ako i dalje mislite vladati nad ljudima a ne za ljude, ako i dalje mislite „lomiti“ sindikate a ne voditi dijalog, vjerojatno ćemo se sresti na ulicama, ali tada nema mjesta dijalogu!

 

ANKETA
Ima li štrajk prosvjetara i šire političko značenje?
Ne, želim samo korekciju koeficijenata
Približavaju se izbori...
Premijer misli da ima
Svaki štrajk ima i političko značenje


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO