Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Sindikati obrazovanja dali snažnu podršku kurikularnoj reformi - 4. travnja 2016.

U organizaciji Matice hrvatskih sindikata i Vertikale sindikata obrazovanja u ponedjeljak, 4. travnja održan je okrugli stol naslovljen Građanski odgoj i obrazovanje u novom kurikulumu – Uloga sindikata u demokratizaciji društva.

Na okruglom stolu sudjelovali su stručnjaci iz područja kurikularne reforme, politolozi, predstavnici civilnog društva i sindikata: dr. sc. Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, međunarodna stručnjakinja i istraživačica građanskog odgoja i obrazovanja, Iva Zenzerović Šloser, voditeljica Mirovnih studija, suradnica na projektu Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama – eksperimentalnoj provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja u školama 2012- 2014., prof. dr. sc. Berto Šalaj prof. dr. sc. Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i predsjednik Vertikale sindikata obrazovanja, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata te Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Prijedlog kurikuluma Građanski odgoj i obrazovanje predstavila je Ondina Mesar, članica stručne radne skupine za izradu kurikuluma Građanski odgoj i obrazovanje. Uvod u temu dao je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja prof. dr. sc. Igor Radeka, koji je ujedno i moderirao tijek rasprave.

Za više informacija poslušajte snimku okruglog stola i pročitajte tekst Hine, izvorno objavljen na portalu Dnevnik.hr.

_____

Media servis, Vijesti plus, sindikalna podrška kurikularnoj reformi, od 16:04 minute

Linkovi na razna medijska izvješća o raspravi:

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gradjanski-odgoj-nuzne-su-reforme-i-operativne-podrske---432227.html

http://hr.n1info.com/a114967/Vijesti/Boris-Jokic-o-kurikularnoj-reformi.html 

http://www.index.hr/vijesti/clanak/boris-jokic-o-kurikularnoj-reformi-ne-bi-se-trebali-zafrkavati-s-ozbiljnim-stvarima/885003.aspx 

http://vijesti.hrt.hr/329361/mihalinec-podrska-reformi-graanskog-odgoja-jer-ona-mijenja-cijelo-drustvo 

http://totalinfo.hr/vilim-ribic-porucujemo-politici-da-podrzi-reformu-kurikuluma/ 

http://www.monitor.hr/clanci/gradanski-odgoj-kljucan-za-unapredenje-demokratske-svijesti-gradana/164679/

http://direktno.hr/en/2014/domovina/43883

http://20minuta.hr/hrvatska/gradanski-odgoj-kljucan-za-unaprjedenje-demokratske-svijesti/79350/

http:/prigorski.hr/okrugli-stol-gradanskom-odgoju-nuznost-reforme-operativne-podrske/

http://zagrebin.hr/sindikati-u-obrazovanju-dali-podrsku-reformi-kurikuluma/

http://www.izravno.com/hr/info/kultura/kultura-4.-travnja-2016./

_____

Građanski odgoj: Nužne su reforme i operativne podrške

Program Građanskog odgoja i obrazovanja, kako je zamišljen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, ključan je za unaprjeđenje demokratske svijesti građana, a u operativnoj provedbi toga programa, kao i čitave reforme, značajnu ulogu imaju sindikati, poruka je s okruglog stola o kurikularnoj reformi u organizaciji Vertikale sindikata obrazovanja.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka upozorio je kako od posljednje reforme školstva krajem 70-tih godina prošloga stoljeća Hrvatska nije imala pravu strukturnu promjenu, već samo parcijalne pokušaje provedbe fragmentiranih reformi u pojedinim sektorima koji su u pravilu završavali neuspjehom. Ključni je problem nebriga onih koji vode politiku, smatra, “jer još uvijek se nije dogodilo da neka reforma nadživi mandat neke vlade, čak i onda kada ista politička opcija preuzima novi mandat”.

“Sad smo po prvi puta u situaciji da imamo reformu koja ima veće ambicije i koja napokon nije iznikla izravno iz politike nego joj je politika osigurala prostor, a stručni su je ljudi provodili. Sad ćemo vidjeti hoćemo li po prvi put u Hrvatskoj doživjeti da reforma nadživi političare”, ocijenio je Radeka, te poručio kako je riječ o testu ozbiljnosti “i politike i vlasti”.

  

Počinje javna rasprava

Voditelj eskpertne radne skupine za provođenje reforme Boris Jokić istaknuo je da su na reformi 14 mjeseci, u vrlo teškim uvjetima političke nestabilnosti i intertnosti svih političkih stranaka, radili oni koji su za to najstručniji: učitelji, stručni suradnici, odgajatelji u školama, znanstvenici, sveučilišni nastavnici, asistenti s fakulteta, docenti.

“Hrvatski sustav daje dobre temelje, ali do sada nije bio ustrojen cjelovito, i upravo se to Cjelovitom kurikularnom reformom želi ostvariti: zahvatiti sve međupredmetne teme, pogledati kako bi se one mogle ostvariti bez administrativnog opterećenja učenika, učitelja i nastavnika, a opet na dobrobit učenika. Takvo cjelovito rješenje može dati bolje rezultate za hrvatsko školstvo”, kazao je.

Svi su ti dokumenti samo prijedlozi, napomenuo je Jokić: oni su dani javnosti da ih raspravi – prvo stručnoj pa onda javnoj – u sklopu po prvi puta u Hrvatskoj provedene strukturirane stručne rasprave. “Svi znamo da ti dokumenti trebaju doradu, ali isto tako znamo da oni nisu loši. U ovom trenutku potrebna je jasna i nedvosmislena podrška Cjelovite kurikularne reforme kako ne bi postala samo još jedna propala reforma. Sad slijedi korak odmaka od papirnate ka stvarnoj reformi”, poručio je.

Stručna rasprava otvorena je 14. ožujka, a nakon nje slijedi javna rasprava, koja bi trebala započeti danas za ‘Okvir nacionalnog kurikuluma’.

Demokratski deficit u društvu

Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenoga i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene. Reforma je osmišljena sveobuhvatno, a odnosi se na sve razine i vrste odgoja i obrazovanja. Okrugli stol organiziran je s fokusom na Građanski odgoj i obrazovanje, koji je ocijenjen ključnim za razvoj demokratske političke kulture učenika.

Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZ) istaknuo je kako istraživanja stavova i vrijednosti mladih u Hrvatskoj ukazuju na postojanje “ozbiljnog demokratskog deficita”.

“Politička nas je povijest naučila da demokracija ne ovisi samo o institucijama, ustavu, zakonu, izbornom modelu, nego su vrlo bitni vrijednosti, stavovi i znanja građana. Druga suvremena europska društva uče nas da se ta demokratska politička kultura može potaknuti kroz programe građanskog odgoja i obrazovanja”, kazao je Šalaj.

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja još uvijek nema građanski odgoj i obrazovanje u svojim školama, tako da je ovo još jedan pokušaj akademske zajednice da to nametnu, smatra. “Građanski odgoj i obrazovanje sigurno neće riješiti sve probleme, ali bi bio prvi korak u pravom smjeru”, ocijenio je.

Zoran Kurelić s FPZ-a istaknuo je kako svakako treba organizirati predmet koji bi obuhvaćao sve aspekte građanskog pokreta i građanina u društvu, “koji će postavljati najozbiljnija pitanja i koji će svakako obuhvaćati i građanina Hrvatske kao građanina Europe”.

Nužnost operativne podrške

Jokić je napomenuo kako je u ovoj fazi zapravo najvažnija spremnost operativnih dionika za provedbu te reforme, u čemu ključnu ulogu imaju upravo sindikati.

“Bez jasne, jednoznačne i prije svega operativne podrške tom procesu, od njega treba odmah odustati; bez nje ne treba ni ulaziti u ovako složene promjene”, kazao je. Za to je izuzetno bitna podrška sindikata, “jer ako se sindikati neće uključiti, onda tko će”.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić istaknuo je da su sindikati, suprotno uvriježenom viđenju da su “kočničari reformi”, izuzetno zainteresirani za promjenu stanja u obrazovanju, te da “ljudi iz prakse”, zaposleni u školama, “imaju itekakav interes, a i još bolje spoznaje o tome kako bi obrazovni sustav mogao bolje funkcionirati”.

“Sindikati svim srcem podržavaju nastojanja Borisa Jokića i cijeloga tima, svih 400-tinjak ljudi koji rade na pokušaju reformiranja obrazovnog sustava kao jednog od ključnih kičmenih mjesta hrvatskog društva”, poručio je Ribić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem složila se da je kurikularna reforma nužnost, a osobito dio koji se odnosi na građanski odgoj jer on “u društvu nedostaje; naše društvo kao cjelina nema razvijenu svijest što znači biti savjestan građanin”. “Cilj je reforme razviti demokratsko društvo koje je socijalno osviješteno, pa gledajući kroz tu sferu možemo govoriti i o sindikalnoj osviještenosti”, kazala je Šprem.

Iako je reforma u prvome redu usmjerena na boljitak učenika i preko njih društva u cjelini, u sklopu procesa provedbe reforme izuzetno je bitno uzeti u obzir i radne uvjete nastavnika, zaštititi njihova prava, napomenula je. Stoga je ključno dati što kvalitetniju podršku nastavnicima u planiranju tih sadržaja, kazala je. (Hina)

ANKETA
Rastu li, dakle, plaće u prosvjeti?
Svakako rastu
Malo rastu, malo ne rastu
Ne vidim više novca u svom džepu
Jesen je i lišće pada


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
VIDEO